Astronomski centar Rijeka

Zapadni dio Astronomskog centra, vidljiva je kupola zvjezdarnice.
Pogled na istočni dio Astronomskog Centra, gdje je smješten planetarij.
Pogled prema zapadu sa gornje terase objekta.
Stubište.
Ulaz u riječku zvjezdarnicu.

Astronomski centar Rijeka edukativno-znanstvena ustanova Akademsko astronomskog društva Rijeka, koja se nalazi na istoimenom brdu na Vežici. Vlasnik objekta je Grad Rijeka.

Opis i povijest

Zahvaljujući novoizgrađenom planetariju, jedinstvenom u Hrvatskoj, Riječani mogu, ležeći u naslonjačima promatrati nebo iznad glave i pritom otkrivati tajne astronomije i svijeta koji nas okružuje u beskonačnim svemirskim prostranstvima. Ova turistička atrakcija dio je Astronomskog centra smještenog u nekadašnjoj vojnoj utvrdi na brdu Vežica, za posjetioce svih uzrasta.

Zgrada u kojoj se nalazi Astronomski centar Rijeka smještena je na grebenu brda i gradskog parka Vežica, s kojeg se pružaju vidici prema Riječkom zaljevu i brdovitom zaleđu. Izgrađena je 1941. godine kao vojna utvrda s četiri istaknute kule. U sjeverozapadnoj kuli 2001. g. ugrađen je teleskop zaštićen pokretnom astronomskom kupolom i formirana prva riječka zvjezdarnica.

U rekonstrukciju i izgradnju Astronomskog centra Rijeka uloženo je 1,5 miliona eura, pa se ova investicija izdvaja kao najveća kapitalna investicija tehničke kulture u Hrvatskoj.

Zgrada je 2009. godine temeljito rekonstruirana po projektu riječkog arhitekta Vladija Bralića i suradnika, arhitekta Borka Zugana i arhitektice Vedrane Ljubić [https://www.arhitektura.hr/Projekti/Kultura/Astronomski-centar-Park-Sv.-Kriz-Rijeka].

Prošireni Astronomski centar Rijeka ima edukativno, znanstveno i turističko značenje za područje grada Rijeke, ali i znatno šire. Novi planetarij s kupolom dijametra 8 metara, kapacitetom dvorane od 52 sjedeća mjesta i sofisticiranom opremom za simuliranje izgleda svemira, jedinstven je i u široj regiji.

Koncept novog Astronomskog centra temelji se na funkcionalnom povezivanju sadržaja planetarija s ostalim prostorima centra i zvjezdarnicom. Na taj način posjetiocima i korisnicima centra moguće je gotovo istovremeno doživjeti - vidjeti simuliranu, ali i stvarnu sliku svemira koji nas okružuje.

Zgradom upravlja riječka tvrtka Rijekasport d.o.o., a koristi je i Akademsko astronomsko društvo Rijeka. Bruto tlocrtna površina građevine iznosi 223 m². Zvjezdarnica je s centrom grada povezana gradskom autobusnom linijom. Osnovna namjena je edukacija. Osnovni prostorni sadržaji su kupola s teleskopom te učionice za edukaciju, a pomoćni prostorni sadržaji su uredski prostori. Kapacitet gledališta je 20 sjedećih mjesta u maloj učionici te 80 sjedećih mjesta u velikoj učionici. Programi simulacije svemira se prilagođavaju različitim dobnim uzrastima i mogu trajati do 50 minuta.

Objekt astronomskog centra je tako uređen da se u njemu mogu održavati razni edukativni programi jer ima polivalentnu predavaonicu, dvoranu planetarija za digitalne projekcije izgleda svemira te izložbene prostore. Zahvaljujući zvjezdarnici s teleskopom, računalna radionica i prostoru za znanstvene skupove u njemu će se moći provoditi i znanstveni programi.

U okviru objekta postoji i ugostiteljski prostor s terasom i vidikovcem s kojeg se vidi Riječki zaljev i brdovito zaleđe. Prostori centra koriste se i kao svojevrsni svečani prostori namijenjeni otvaranju povremenih izložbi, znanstvenih skupova, seminara i sl.

Tehničke osobine

Površina građevine obuhvaća 500,00 m² unutarnjeg i 325,00 m² vanjskog prostora.

  • Teleskop je tipa MEADE LX 200 s otvorom objektiva: 16" (406,4 mm) koji daje maksimalno povećanje do 800 puta.
  • Planetarij je dovršen 2009. godine, te je u vrijeme otvorenja bio najsuvremeniji planetarij na području Jugoslavije. Kupola ima promjer 8 m, i sadrži 5 digitalnih projektora (sjever, jug, istok, zapad i zenit) kojima je moguće osim projekcija nebeskih objekata također vršiti i projekcije animacija i filmova. Projekt je financirao grad Rijeka, a u izgradnji su pored francuske tvrtke RSA Cosmos sudjelovali NetCom, Rijekasport i drugi.

Povezano

Izvori

  • [https://web.archive.org/web/20160310020539/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=61 Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u Službene stranice Grada Rijeke]
  • [https://web.archive.org/web/20160310080712/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=18072 Arhivirano 2016-03-10 na Wayback Machine-u Službene stranice Grada Rijeke]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke ili Moja Rijeka. Vidi Dopusnicu Grada Rijeke.

  • Arhitektonsko-građevinski atelje Rijeka

Vanjske poveznice

Astronomski centar Rijeka na Wikimedijinoj ostavi
  • [https://web.archive.org/web/20151115003955/http://www.aad.hr/novosti/156/otvoren_astronomski_centar_rijeka.html Arhivirano 2015-11-15 na Wayback Machine-u Akademsko astronomsko društvo Rijeka]

45°19′30″N 14°28′58″E / 45.32500°N 14.48278°E / 45.32500; 14.48278