Domorovce
Domorovce | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskopomoravski |
Opština | Kosovska Kamenica |
Stanovništvo | |
Geografija | |
Koordinate | 42°31′11″N 21°38′43″E / 42.5197°N 21.6453°E / 42.5197; 21.6453 |
Nadmorska visina | 606 m |
Domorovce Domorovce (Srbije) |
Koordinate: 42° 31′ 11" SGŠ, 21° 38′ 43" IGD Domorovce (alb. Domaroc) je naselje u opštini Kosovska Kamenica na Kosovu i Metohiji. Po zakonima samoproglašene Republike Kosovo naselje se nalazi u sastavu opštine Ranilug. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Domorovce površine 1020 ha.
Poreklo stanovništva po rodovima
Doseljenici nisu zatekli selo. Selo je osnovano oko 1780. godine.
Podaci iz 1929[1]
- Ilićovci (40 k., Sv. Vrači), najstariji rod u selu. Doseljeni iz Poljanice oko 1780. godine bežeći ispred Arbanasa, koji su se naselili pored njih.
- Bulać (1 k., Sv. Ilija), iz istog uzorka doseljeni iz Poljanice odmah za Ilićovcima.
- Majstorovići (8 k.) i Karapetrovci (1 k.), slave Sv. Vrače, doseljeni isto tako za rodom Bulać.
- Đorinci (4 k., Sv. Vrači), doseljeni iz Poljanice posle Majstorovića.
- Pančinci (6 k., Sv. Vrači). Iz Poljanice iseljeni još sa prvim rodovima, ali u Domorovce doseljeni posle Đorinaca, jer su se zadrzali u Karačevu.
- Stanišlovci (4 k., Sv. Nikola), doseljeni posle Majstorovića, ali ne znaju odakle.
- Slavkovići (3 k., Sv. Petka), doseljeni oko 1810. godine iz Nerova u Severnoj Srbiji.
- Milikinci (1 k., Sv. Đorđe), doseljeni iz latinskih sela oko Letnice od krvi oko 1810. godine.
- Rajkovići (3 k., Sv. Đorđe), doseljeni za Milkincima iz Sirinićke Župe, zbog krvi.
- Tufdžinci (2 k., Sv. Andrija i Sv. Nikola), preseljeni iz Dobročana oko 1830. godine, od zuluma. Prezime im je po nekom pretku, koji je bio tufekdžija (puškar) u Dobročanu. Prava slava im je Sv. Andrija, a Sv. Nikolu primili od ujaka koji ih je prihvatio prilikom iseljavanja iz Dobročana.
- Vrančini (1 k., Sv. Nikola), doseljeni oko 1860. godine iz Vranja, zbog siromaštine; ovde su bili sluge.
- Nojinci (1 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Toponice oko 1890. godine od zuluma.
Demografija
Naselje ima srpsku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:
- popis stanovništva 1948. godine: 703
- popis stanovništva 1953. godine: 736
- popis stanovništva 1961. godine: 766
- popis stanovništva 1971. godine: 743
- popis stanovništva 1981. godine: 591
- popis stanovništva 1991. godine: 577
Reference
- ↑ Podaci: knj.28 (dr. A. Urošević: Gornja Morava i Izmornik
- p
- r
- u
Ajnovce • Berivojce • Blato • Boljevce • Bosce • Boževce • Bratilovce • Busovata • Bušince • Vaganeš • Veliko Ropotovo • Veljeglava • Vrućevce • Glogovce • Gmince • Gogolovce • Gornja Šipašnica • Gornje Karačevo • Gornje Korminjane • Građenik • Grizime • Dajkovce • Daždince • Desivojce • Domorovce • Donja Šipašnica • Donje Karačevo • Donje Korminjane • Drenovce • Đuriševce • Žuja • Zajčevce • Kololeč • Kosovska Kamenica • Koretin • Kostadince • Krajnidel • Kremenata • Kriljevo • Lisocka • Ljajčić • Lještar • Malo Ropotovo • Marevce • Mešina • Miganovce • Močare • Mučivrce • Novo Selo • Odanovce • Odevce • Ogošte • Oraovica • Pančelo • Polička • Rajanovce • Ranilug • Robovac • Rogačica • Sedlare • Strelica • Strezovce • Svirce • Tirince • Tomance • Toponica • Trstena • Tuđevce • Firićeje • Carevce • Čarakovce • Šajić