Druga Španska Republika
Španska Republika República Española | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
Geografija | |||||||
Himna | Himno de Riego | ||||||
Glavni grad | Madrid (1931–'36) Valencija (1936–'37) Barcelona (1937–'39) | ||||||
Društvo | |||||||
Zvanični jezici | španski | ||||||
Valuta | Pezeta | ||||||
Vladavina | |||||||
Oblik vladavine | Republika | ||||||
Titula vladara | Predsjednik | ||||||
Vladar | Niceto Alcalá-Zamora | ||||||
Drugi vladar | Manuel Azaña | ||||||
Istorijsko doba | Najnovije doba | ||||||
Osnivanje | 14. 4. 1931. | ||||||
Prestanak | 1. 4. 1939. | ||||||
Status | Bivša država | ||||||
Događaji | |||||||
Prethodnici i naslednici | |||||||
Prethodile su: | Nasledile su: | ||||||
Španija | Španija |
Historija Španije |
---|
Prahistorija Iberijskog poluotoka |
Španija u antičko doba |
Španija i Rimljani |
Španija u srednjem vijeku |
- Vizigotska Španija |
- Svevsko kraljevstvo |
- Spanija |
- al-Andalus |
- Rekonkvista |
Špansko kraljevstvo |
- Habsburška Španija |
- Španija u doba prosvjetiteljstva |
Restauracija apsolutizma u Španiji |
Prva španska republika |
Restauracija burbonske Španije |
Druga španska republika |
Španski građanski rat |
Španija pod Frankom |
Španska tranzicija |
Moderna Španija |
Druga Španska Republika ili Druga Španjolska Republika je razdoblje republikanskog uređenja vladavine u španskoj historiji između 14. 4. 1931., kada je proglašena, a kralj Alfons XIII. napustio zemlju, i 1. 4. 1939., kada su se predale posljednje vladine republikanske snage Francovim nacionalistima i time označile kraj Španskog građanskog rata.
Historija
Španska Republika osnovana je 14. 4. 1931. godine, nakon poraza kralja Alfonsa XIII na lokalnim izborima i njegove abdikacije. Nakon izgona kralja iz države, formirana je privremena vlada na čelu sa Nicetom Alcalá-Zamorom koja je trajala do 9. 12. 1931. kada je proglašen novi ustav. U Španiji je na vlasti tada bila republikansko-socijalistička partija Manuela Azañe.
Prvi predsjednik Republike bio je N. Alcalá-Zamora (1931–1936). Na izborima 1933. godine pobijedio je radikal Alejandro Lerroux, koji je povukao većinu republikanskih reformi. Dolaskom radikala na vlast, buknuli su ustanci socijalista i anarhista u Asturiji i Kataloniji u oktobru 1934. godine.
Na izborima u januaru 1936. godine, na vlast je došao Narodni front, koaliciona vlada socijalista, komunista i lijevih republikanaca. Novi predsjednik Republike postao je Manuel Azanja. Narednih mjeseci pojačali su se sukobi između desnih i lijevih snaga. Sukobi su bili sve intenzivniji, sve do 17. 7. 1936. godine, kada su se trupe, predvođene generalom Franciscom Francom, u Španskom Maroku pobunile protiv Republike.[1]
Španski građanski rat
- Glavni članak: Španski građanski rat
General Franko je 17. 7. 1936. godine pokrenuo napad španske vojske u Africi na Špansku Republiku. Glavni sponzori Frankove vojske bile su Musolinijeva Italija i Hitlerova Njemačka, dok su republikanci primali pomoć od Meksika, Sovjetskog Saveza i od dobrovoljaca u Internacionalnim brigadama. Od 1937. godine, pobunjenici su uglavnom pobjeđivali, a republikanci su se uglavnom povlačili. Republika je pala 1. 4. 1939. gofine, ulaskom trupa generala Franka u Madrid.[1]
Vlada u egzilu
Nakon poraza Republike, formirana je Vlada u egzilu Druge Španske Republike. Imala je ambasadu u gradu Meksiku do 1976. godine, a formalno je raspuštena naredne godine.[2]
Predsjednici Republike
- Niceto Alcalá-Zamora - predsjednik 1931. - 1936.
- Manuel Azaña - predsjednik 1936. - 1939.
Povezano
- Crveni teror u Španjolskoj