Goran Rako

Goran Rako (Imotski 1959.), hrvatski arhitekt.

Životopis

Goran Rako rođen je u Imotskom 1952. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine, gdje predaje od 2000. godine. Zajednički rad s arhitektom Bojanom Radonićem traje od 1990. do 1998. godine. Na natječaju za Kongresni centar japanskom gradu Nari osvojili su prvu nagradu (1991.). Godine 1993. Bojan Radonić i Goran Rako postaju projektanti ureda Konstruktor d.d., a zajedno sa Antom Kuzmanićem i Danijelom Marasovićem projektiraju Bolnicu Nova Bila u Bosni i Hercegovini (dovršena 1997.). Iste godine predstavili su svoj rad na nizu izložbi - Nara, Muzej Moderne umjetnosti u New Yorku, Kopenhagen te izradili projekt stambenog naselja Den Bosch u Nizozemskoj. Slijede zajednički projekti Južne arkade Mirogoja (II nagrada) i Osijek Zapad (II nagrada) 1994. godine. Potom 1996. godine izlažu na Trijenalu arhitekture u Milanu, a 1997. dobivaju nagradu Salona arhitekture za projekt Nara. Godine 1998. zajednički izlažu u Beču.

Od 1999. godine Goran Rako projektira stambenu zgradu B, u Rijeci, a 2001. projektira zgradu POS-a u Španskom, Zagreb (I nagrada) s Natašom Jakšić, te Arheološki muzej Narona u Vidu, Metković (I nagrada) koji je svečano otvoren 18. svibnja 2007. godine na Međunarodni dan muzeja. Godine 2002. sudjeluje u međunarodnom natječaju za Muzej egipatske umjetnosti u Kairu, a 2003. otvara vlastiti projektni ured Radionica arhitekture d.o.o. te postaje član predsjedništva DAZ-a i UHA-e. Iste godine projektira i bazen u Puli sa Igorom Franićem (II nagrada) te dobiva nagradu Viktor Kovačić za zgradu B kao najuspješniju arhitektonsku realizaciju 2002.

Predavanja u Motovunu, Beču, na Danima Orisa u Zagrebu, održao je 2004. godine, kada počinje i suradnju s Nenadom Ravnićem i Josipom Sabolićem na projektu srednje škole u Sisku i dječjem vrtiću u Sesvetama (I nagrada). Posljednjih godina sudjelovao je na nizu natječaja gdje osvaja nagrade - Trgovački centar u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu (I nagrada), projekt škole u Španskom (III nagrada) i škole u Čulincu (II nagrada), Radionica arhitekture projektira školske sportske dvorane u Karlovcu i Rugvici, turističko naselje na otoku Hvaru, urbane vile Gorice u Zagrebu, Hotel Rovinj ( III nagrada ), Cvjetni prolaz u Zagrebu i drugo.

Projekti i realizacije

  • 1977.- Projekt Muzeja Bitke na Neretvi u Jablanici, ( sa M. Pecotićem)
  • 1978.- Projekt kuće Periskop u Podgori
  • 1991.- Natječajni projekt Kongresnog centra u Nari, Japan ( I nagrada )
  • 1993.- Projekt stambenog naselja Den Bosch, Nizozemska
  • 1993.- Projekt Bolnice Nova Bila, BiH, (sa A. Kuzmanićem i D. Marasovićem)
  • 1994.- Natječajni projekt Južne arkade Mirogoja ( II nagrada )
  • 1994.- Natječajni projekt Osijek Zapad ( II nagrada )
  • 1997.- Bolnica u Novoj Bili
  • 1999.- Projekt stambene zgrade B, u Rijeci
  • 2001. Natječajni projekt zgrade POS-a u Španskom, Zagreb sa N. Jakšić ( I nagrada )
  • 2001.- Natječajni projekt Arheološkog muzeja Narona u Vidu, Metković ( I nagrada )
  • 2002.- Natječajni projekt Muzeja egipatske umjetnosti u Kairu
  • 2003.- Projekt bazena u Puli sa I. Franićem ( II nagrada )
  • 2004.- Projekt srednje škole u Sisku
  • 2004.- Natječajni projekt dječjeg vrtića u Sesvetama (I nagrada )
  • 2005. Natječajni projekt trgovačkog centra u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu ( I nagrada )
  • 2005.- Natječajni projekt škole u Španskom ( III nagrada )
  • 2005.- Natječajni projekt škole u Čulincu ( II nagrada )
  • 2006.- Projekti školskih sportska dvorane u Karlovcu i Rugvici
  • 2006.- Projekt turističkog naselja na otoku Hvaru
  • 2006.- Projekt urbanih vila Gorica u Zagrebu
  • 2006.- Natječajni projekt Hotel Rovinj ( III nagrada )
  • 2006.- Natječajni projekt Cvijetni prolaz u Zagrebu
  • 2007.- Arheološki muzej Narona u Vidu
  • p
  • r
  • u
Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam
  • p
  • r
  • u
Godišnja nagrada

1965. Neven Šegvić 1966. Josip Uhlik i Bernardo Bernardi 1970. Ante Rožić • 1971. Boris Krstulović 1972. Grozdan Knežević • 1973. Dinko Kovačić i Mihajlo Zorić • 1974. Ivan Filipčić i Borislav Šerbetić • 1975. Ante Vulin • 1976. Zdenko Kolacio i Igor Emili 1977. Ante Marinović-Uzelac i Jerko Rošind • 1978. Dražen Janković, Zrinka Supek-Andrijević i Josip Hitil • 1979. Boris Magaš 1980. Milan Mitevski • 1982. Radovan Tajder i Mladen Anšel • 1983. Branko Kincl • 1984. Marina Dropulić i Duško Dropulić • 1985. Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance • 1986. Ivan Juras i Emil Špirić • 1987. Dražen Juračić • 1988. Ines Filipović • 1989. Velimir Neidhardt 1990. Andrija Mutnjaković • 1991. Nikola Bašić • 1992. Nenad Fabijanić • 1994. Nikola Bašić • 1995. Velimir Neidhardt, Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić i Davor Mance • 1996. Hildegard Auf-Franić i Tonči Žarnić • 1997. Ante Kuzmanić i Eugen Širola • 1998. Branko Silađin • 1999. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović i Silvije Novak) • 2000. Miroslav Genc • 2001. Vinko Penezić i Krešimir Rogina 2002. Lenko Pleština • 2003. Iva Letilović i Morana Vlahović • 2004. Studio Capsula (Ivana Ergić, Vanja Ilić, Vesna Milutin) • 2005. Saša Randić i Idis Turato 2006. Goran Rako • 2007. STUDIO UP (Lea Pelivan i Toma Plejić) • 2008. Marijan Hržić • 2009. Studio 3LHD (Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić Begović i Silvije Novak) • 2010. Nikola Bašić • 2011. Nenad Fabijanić • 2012. Neno Kezić i Emil Šverko • 2013. Ivana Žalac, Margita Grubiša, Damir Gamulin, Marin Jelčić, Zvonimir Kralj i Igor Presečan • 2014. Emil Špirić, Vedran Pedišić, Erick Velasco Farrera i Juan Jose Nunez Andrade • 2015. Vanja Ilić i biro Radionica arhitekture • 2016. Vjera Bakić i Matthias Kulstrunk

  • p
  • r
  • u
Životno djelo

1965. Mladen Kauzlarić 1966. Juraj Denzler 1967. Stjepan Planić 1968. Alfred Albini 1969. Josip Seissel • 1970. Stjepan Gomboš i Lavoslav Horvat 1971. Antun Tunč Ulrich 1972. Drago Galić 1973. Marijan Haberle 1974. Vlado Antolić 1975. Lovro Perković • 1976. Slavko Löwy 1977. Zvonimir Vrkljan • 1978. Božidar Rašica • 1979. Franjo Bahovec • 1980. Stanko Fabris 1981. Božidar Tušek • 1982. Andre Mohorovičić • 1983. Zdenko Kolacio • 1984. Ivan Vitić 1985. Neven Šegvić 1986. Dragan Boltar • 1987. Aleksandar Dragomanović • 1988. Miroslav Begović 1989. Zdravko Bregovac • 1990. Zdenko Sila • 1991. Boris Magaš 1992. Vjenceslav Richter 1993. Grozdan Knežević • 1994. Ivo Radić • 1995. Zoja Dumenagić • 1996. Bruno Milić 1997. Sena Sekulić-Gvozdanović • 1998. Ivo Geršić • 1999. Jerko Marasović i Tomislav Marasović • 2000. Silvana Seissel • 2001. Julije De Luca • 2002. Ante Marinović-Uzelac • 2003. Andrija Mutnjaković • 2004. Slavko Jelinek • 2005. Mirko Maretić • 2006. Ante Rožić • 2007. Ante Vulin • 2008. Nikola Filipović • 2009. Boris Krstulović 2010. Dinko Kovačić 2011. Radovan Miščević • 2012. Hildegard Auf-Franić • 2013. Radovan Delalle 2014. Ivan Crnković • 2015. Josip Uhlik • 2016. Branko Kincl