Helveti
Helveti ili Helvećani (latinski: Helvetii) su bili keltsko pleme ili, preciznije, konfederacijan keltskih plemena.[1] Iako su bili porijeklom iz današnje Njemačke, u vrijeme prvih važnijih kontakata s Rimljanima u 1. vijeku pne. su nastanjivali današnji Švicarsku visoravan. Njima je Julije Cezar posvetio značajan dio svojih Komentara o Galskom ratu.
Prema Cezaru, Helveti su bili podijeljeni u četiri podgrupe, koje je nazvao pagi. Dok je Cezar naveo samo jednu od njih - Verbigene (Bell.Gall. 1.27) i Tigurine (1.12), Posejedonije navodi Tigurine i Tojgenoje (Τωυγενοί).[2] Potonji mogu ali i ne moraju biti istovjetni s Teutoncima koje navodi Livije. Antički pisci su obično Teutonce navodili kao“germanski” a Helvete kao “galski”narod, ali su te etničke oznake danas predmet rasprave.[3]
Etimologija
Endonim Helvetii može poticati od korijena elw koji u velškom znači "dobit" ili "profit", te staroirskog prefiksa il-, što znači "mnogo" ili "više".[1] Ime se također tumačilo kao "bogati zemljom," od elu-, "brojni," i *etu-, "teren, pašnjak."[4]
Ime je postala nacionalna personifikacija Švicarske ( Helvetia) a službeni neolatinski naziv Confoederatio Helvetica potiče od Helveta.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Freeman, Philip. John T. Koch. ur. Celtic Culture: A Historical Encyclopedia. I. ABC-CLIO. str. 901. ISBN 1-85109-440-7.
- ↑ Moguća je greška u transliteraciji koja je izmijenila originalno ime Τουτονοί u Τουγενοί, što je dovelo do Strabonovog oblika Τωυγενοί; b. Staehelin, 1948, S. 59; Strabo 4.1.8, 7.2.2.
- ↑ V. Ludwig Rübekeil, Diachrone Studien zur Kontaktzone zwischen Kelten und Germanen, Vienna 2002.
- ↑ Xavier Delamarre, Dictionnaire de la langue gauloise (Éditions Errance, 2003), pp. 162 and 168.
Eksterni linkovi
- Celts in Switzerland (German)
p • r • u Kasne rimske provincije | |||
---|---|---|---|
Zapadno Carstrvo (395–476) | |||
Pretorijanska prefektura Galija | Dijeceza Galija: Lugdunensis I | Lugdunensis II | Lugdunensis III | Lugdunensis IV | Belgica I | Belgica II | Germania I | Germania II | Alpes Poeninae et Graiae | Maxima Sequanorum Dijeceza Vienne (kasnije Septem Provinciae): Viennensis | Alpes Maritimae | Aquitanica I | Aquitanica II | Novempopulana | Narbonensis I | Narbonensis II Dijeceza Španija: Baetica | Baleares | Carthaginensis | Tarraconensis | Gallaecia | Lusitania | Mauretania Tingitana Dijeceza Britanija: Britannia I | Britannia II | Flavia Caesariensis | Maxima Caesariensis | Valentia (369) | ||
Pretorijanska prefektura Italija | Dijeceza Suburbikanska Italija: Apulia et Calabria | Bruttia et Lucania | Campania | Picenum Suburbicarium | Samnium | Tuscania et Umbria | Valeria | Sicilia | Sardinia | Corsica Dijeceza Anorijanska Italija: Liguria et Aemilia | Flaminia et Picenum Annonarium | Venetia et Istria | Alpes Cottiae | Raetia I | Raetia II Dijeceza Afrika†: Africa proconsularis (Zeugitana) | Byzacena | Mauretania Caesariensis | Mauretania Sitifensis | Numidia Cirtensis | Numidia Militiana | Tripolitania Dijeceza Panonija (kasnije Illyricum): Dalmatia | Noricum mediterraneum | Noricum ripense | Pannonia I | Pannonia II | Savia | Valeria ripensis | ||
Istočno Carstvo (395–cca. 640) | |||
Pretorijanska prefektura Ilirik | Dijeceza Dacia: Dacia mediterranea | Dacia ripensis | Moesia I | Praevalitana | Dardania Diocese of Macedonia: Achaea | Epirus vetus | Epirus nova | Macedonia I | Macedonia II Salutaris | Thessalia | Creta | ||
Pretorijanska prefektura Istok | Dijeceza Trakija: Europa | Thracia | Haemimontus | Rhodope | Moesia II§ | Scythia§ Dijeceza Azija*: Asia | Hellespontus | Pamphylia | Caria§ | Lydia | Lycia | Lycaonia (370) | Pisidia | Phrygia Pacatiana | Phrygia Salutaria | Insulae§ Dijeceza Pont*: Bithynia | Galatia I* | Galatia II Salutaris* | Paphlagonia* | Honorias* | Cappadocia I* | Cappadocia II* | Helenopontus* | Pontus Polemoniacus* | Armenia I* | Armenia II* | Armenia Maior* | Armenske satrapije* | Armenia III (536) | Armenia IV (536) Dijeceza Istok: Cilicia I | Cilicia II | Isauria | Cyprus§ | Syria I | Syria II Salutaris | Syria Euphratensis | Osroene | Mesopotamia | Phoenice | Phoenice Libanensis | Palaestina I | Palaestina II | Palaestina III Salutaris | Arabia | Theodorias (530s) Dijeceza Egipat: Ægyptus I | Ægyptus II | Augustamnica I | Augustamnica II | Arcadia Ægypti | Thebais Superior | Thebais Inferior | Libya Superior | Libya Inferior | ||
Ostale teritorije | Taurica | Lazica (532/562) | Spania (552) | ||
Napomene | Reforma provincijske administracije koju je prveo Dioklecijan, cva. 293. Pretorijanske prefekture ustanovljene nakon smrti Konstantina I. Carstvo trajno podijeljeno akon 395. Egzarhati Ravenna i Afrika ustanovljeni nakon 584. Provincije zamijenjene sistemom tema, cva. 680. * pogođena (modificiranih granica/ukinuta/preimenovana) Justinijanovom administrativnom reorganizacijom 534-536 † ponovno uspostavljena nakon što ju je ukinulo Istočno Carstvo 534, kao posebna pretorijanska prefektura Afrika § uključena u Quaestura exercitus godine 536. |