Jug Rusije (1919–1920)

Юг России
Jug Rusije
teritorija sa centraliziranom vlašću
?
 
?
 
?
 
?
?
 
?
 
?
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Rusije
Položaj Rusije
Glavni grad Jekaterinodar
Sevastopolj (od marta 1920.)
Jezik/ci ruski
ukrajinski (na teritoriji Ukrajine od 26. oktobra 1920) [[1]
Religija pravoslavlje
Politička struktura teritorija sa centraliziranom vlašću
Glavni komandant Oružanih snaga Juga Rusije
 - 8. januar 1919 — 4. april 1920 A. I. Denjikin
 - 4. april — 11. maj 1920 P. N. Vrangelj
Historija
 - Uspostava 8. januar 1919
 - ujedinjenje Donske i Dobrovoljačke armije u Oružane snage Juga Rusije (OSJR) 8. januar 1919
 - Kubansko-Novorosijska operacija i Novorosijska evakuacija na Krim mart 1920
 - preimenovanje OSJR u Rusku armiju 11. maj 1920
 - Prestanak 22. novembar 1920

Jug Rusije (rus. Юг России), također poznat i kao Bijeli Jug (rus. бе́лый Юг) ili Bijeli Jug Rusije (rus. бе́лый Юг Росси́и), u sovjetskoj historiografiji ponekad navođen i kao Denjikija (rus. Дени́кия) i Dobrovoljija (rus. Доброво́лия) je izraz koji se koristi za područja nekadašnjeg Ruskog Carstva koja su se za vrijeme ruskog građanskog rata od 1919. do 1920. nalazila pod vlašću kontrarevolucionarnog Bijelog pokreta, odnosno formacija Dobrovoljačke armije kasnije transformiranih u Oružane snage Juga Rusije (OSJR).

Dobrovoljačka armija, koja je osnovana na području Rostova na Donu, ispočetka nije imala uspjeha u borbi protiv osnovane Crvene armije, te je do kraja 1918. godine područje pod njenom vlašću bilo svedeno na područje Kubanja. Poraz Centralnih sila je, međutim, omogućio logističku i vojnu podršku sila Antante, a uspjesi generala Antona Denjikina su potakli kozake Donske armije da im se početkom 1919. godine priključe, odnosno udruže u OSJR. Tokom sljedećih nekoliko mjeseci OSJR je postala najjača od svih antisovjetskih formacija na području bivšeg Ruskog Carstva. To joj je omogućilo da do sredine 1919. godine uz Kubanj pod svoj nadzor stavi Sjeverni Kavkaz, donji dio Povolžja, tzv. Černozemlje (koje je uključivalo gradove Kursk, Orel i Voronjež, te poluotok Krim i najveći dio današnje Ukrajine (uključujući prijestolnicu Kijev i gradove kao Harkov i Odesa). Time je Jug Rusije postao najmnogoljudniji od svih antisovjetskih entiteta stvorenih tokom građanskog rata.

Impresivni vojnički uspjesi se, međutim, nisu pretočili u političke, s obzirom da Denjikin nije uspio stvoriti čvrst savez među etnički i ideološki podijeljenim antisovjetskim frakcijama, niti koliko-toliko efikasnu civilnu upravu. Jug Rusije je u praksi bio vojna diktatura, gdje su lokalni zapovjednici provodili Bijeli teror, odnosno metode nimalo različite od boljševičkog Crvenog terora, a što je od Denjikina okrenulo lokalno stanovništvo. Na kraju je reogranizirana Crvena armija u jesen 1919. započela kontraofenzivu koja je za nekoliko mjeseci na povlačenje na Kubanj. U proljeće 1920. je Denjikin predao komandu Pjotru Wrangelu,a OSJR se potom povukla na Krim. Padom Krima pod vlast Sovjeta je praktički nestao Jug Rusije.

Izvori

  1. Ukaz P. N. Vrangela №194 od 26. oktobra (8. novembra) 1920) (Николай РОСС. Врангель в Крыму/ В.А. Крупина. Украина в программе государственного строительства П. Врангеля/В.Г. Зарубин. Языковая политика в Крыму (1917 – 1940 гг.))
Države u periodu građanskog rata i stvaranja SSSR (1917–1924)  
Prvi svjetski rat  Februarska revolucija  Oktobarska revolucija  RSFSR  Građanski rat  Bijeli pokret  Intervencija  Basmači  SSSR
Gerb Vremennogo pravitelьstva
Gerb Vremennogo pravitelьstva
 
Sjever  Pribaltik  Bjelorusija  Poljska
Nesovjetske: Sjevernokarelijska Država  Olonecka vlada  Sjeverna oblast  Republika Sjeverna Ingrija  Kraljevina Finska  Republika Finska  Baltička Kneževina  Vojvodstvo Kurlandije i Semigalije  Sjevero-zapadna vlada  Latvijska republika  Kraljevina Litva  Litavska Republika  Srednja Litva  Bjeloruska Narodna Republika  Kraljevstvo-regenstvo Poljske  Republika Poljska  Estonska Republika
Sovjetske: Finska Socijalistička Radnička Republika  Karelijska radnička komuna  Estonska radnička komuna  Sovjetska Republika Mornara i Mehaničara  Republika Iskolata  Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika  Litvanska Sovjetska Republika  Litvansko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija  Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Privremeni revolucionarni komitet Poljske
 
Ukrajina  Besarabija  Krim
Nesovjetske: Ukrajinska Narodna Republika  Ukrajinska Država  Holodnojarska Republika  Krimska Narodna Republika  Krimska regionalna vlada  Slobodna teritorija (Mahnovščina)  Moldavska Demokratska Republika  Jug Rusije
Sovjetske: Ukrajinska Narodna Republika Sovjeta  Donjecko-Krivorožska Sovjetska Republika  Odeska Sovjetska Republika  Rumčerod  Sovjetska Socijalistička Republika Tavride  Ukrajinska Sovjetska Republika  Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika  Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Don  Kuban  Sjeverni Kavkaz
Nesovjetske: Svevelika Vojska Dona  Kubanska Narodna Republika  Republika Saveza Gorštaka Sjevernog Kavkaza  Sjeverno-Kavkaski Emirat  Jug Rusije  Privremena Tersko-Dagestanska vlada
Sovjetske: Donska Sovjetska Republik  Kubanska Sovjetska Republika  Crnomorska Sovjetska Republika  Kubansko-Crnomorska Sovjetska Republika  Stavropoljska Sovjetska Republika  Terska Sovjetska Republika  Sjeverno-kavkaska Sovjetska Republika  Gorska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Povolžje  Ural  Sibir  Daleki istok
Nesovjetske:  Orenburški Kozački Krug  Mala Baškirija  Država Burjat-Mongolija  Komuč  Privremena oblasna vlast Urala  Privremena sibirska vlada (Derbera)  Privremena sibirska vlada (Vologodskogo)  Sibirska Republika  Ruska Država   Privremena sveruska vlada  Politički centar (Irkutsk)  Zabajkalska Kozačka Republika  Privremena jakutska oblasna narodna vlada  Priamurski kopneni kraj (Crni tampon)  Zeleni Klin  Ruska Istočna Granica  Primorska oblast
Sovjetske: Amurska Radnička Socijalistička Republika  Mala Baškirija  Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Votska Autonomna Oblast  Čuvaška Autonomna Oblast  Kalmička Automomna Oblast  Marijska Autonomna Oblast  Radnička Komuna Nijemaca Povolžja  Autonomna Oblast Nijemaca Povolžja  Jakutska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Usurijska Republika  Dalekoistočna Republika
 
Zakavkazje
Nesovjetske: Jugozapadna Kavkaska Demokratska Republika  Posebni zakavkaski komitet  Zakavkaski Komesarijat  Zakavkaska Demokratska Federativna Republika  Republika Gornja Armenija  Republika Armenija  Diktatura Centrokaspija  Azerbejdžanska Demokratska Republika  Arakska Republika  Privremena vojna diktatora Mugani  Muganska diktatura  Gruzijska Demokratska Republika
Sovjetske: Armenska Sovjetska Socijalistička Republika'  Bakinska Komuna  Socijalistička Sovjetska Republika Abhazija  Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika  Muganska Sovjetska Republika  Socijalistička Sovjetska Republika Gruzija  Južno-Osetijska Automona Oblast  Federativni Savez Socijalističkih Sovjetskih Republika Zakavkazja  Zakavkavska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika  Adžarska Automona Sovjetska Socijalistička Republika  Nahičevanska Sovjetska Republika  Nahičevanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Srednja Azija

Nesovjetske: Alaška Autonomija  Buharski Emirat  Zakaspijska privremena vlada  Hivinski Kanat  Turkestanska Autonomija  Privremena ferganska vlada

Sovjetske: Turkestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kara-Kirgiska Autonomna Oblast  Buharska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Sovjetska Socijalistička Republika
 
Države izvan područja bivšeg Ruskog Carstva
Nesovjetske: Zapadno-Ukrajinska Narodna Republika  Guculjska Republika  Ruska Narodna Republika Lemko  Republika Komanča  Republika Prekmuje  Vanjska Mongolija (diktatura Ungerna)  Administracija Zapadne Armenije  Republika Pont  Čehoslovačka Republika
Sovjetske: Galicijska Socijalistička Sovjetska Republika  Ruska Krajina  Persidska Sovjetska Socijalistička Republika  Tuvinska Narodna Republika  Mađarska Sovjetska Republika  Slovačka Sovjetska Republika  Tarnobžeška Republika
Srodno: Sovjetske države izvan prostora bivšeg Ruskog Carstva
 Podebljanim slovima označene države i entiteti koje su pokazale stabilnima i preživjeli period.