Système de la nature
Sustav prirode, ili Zakoni fizičkog i moralnog svijeta (franc. Système de la nature, ou Des loix du monde physique et du monde moral), filozofsko djelo Paula Henrija Thiryja, barona d'Holbacha (1723.–1789.). Izvorno je objavljeno pod imenom Jeana-Baptistea de Mirabauda, umrlog člana Francuske akademije znanosti. D'Holbach je ovu knjigu napisao i objavio – vjerojatno uz pomoć Diderota,[1] ali uz potporu Jacquesa-Andréa Naigeona – anonimno 1770. godine, opisujući svemir u pojmovima principâ filozofskog materijalizma: um je identificiran s mozgom, ne postoji "duša" bez živućeg tijela, svijet se ravna striktnim determinističkim zakonima, slobodna volja jest iluzija,[2] ne postoje konačni uzroci, a što god se događa zbiva se zato što to neumoljivo mora. Najpoznatije jest to da djelo eksplicitno niječe egzistenciju Boga, tvrdeći da je vjerovanje u više biće proizvod straha, nedostatka razumijevanja i antropomorfizma.
Iako sâm nije bio znanstvenik, d'Holbach je bio znanstveno pismen i pokušao je razviti svoju filozofiju u skladu s poznatim činjenicama o prirodi i znanstvenim spoznajama toga vremena navodeći, primjerice, eksperimente Johna Needhama kao dokaz da se život mogao autonomno razviti bez intervencije božanstva. Njegova filozofija čini kritičnu razliku između mitologije kao više ili manje dobroćudna načina uspostavljanja zakonski uređene misli o društvu, prirodi i njihovim moćima na mase, i teologije. Teologija je naprotiv, kada se ona razdvaja od mitologije podiže moć prirode iznad prirode same i stoga otuđuje ovo dvoje (tj. "prirodu", sve što zaista postoji, od njezine moći, sada personificirane u biću izvan prirode), pogubna sila u ljudskim poslovima bez premca.[3]
Knjiga je u svoje vrijeme bila smatrana ekstremno radikalnom, a popis ljudi koji su pisali pobijanja djela bio je podugačak. Rimokatolička crkva imala je svojeg nadasve istaknutog teologa Nicolasa-Sylvestra Bergiera koji je napisao pobijanje naslovljeno Examen du matérialisme ("Razmatranje materijalizma"). Voltaire je također dohvatio svoje pero radi pobijanja filozofije Systèma u članku "Dieu" u svojem Dictionnaire philosophiqueu, a Fridrik Veliki također je sastavio odgovor na nj. Njegovi su principi sažeto prikazani u popularnijem obliku u d'Holbachovu Bon Sens, ou idées naturelles opposees aux idées surnaturelles.[4]
Sažetak
|
|
Izvori
- ↑ Vidi Virgil V. Topazio, "Diderot's Supposed Contribution to D'Holbach's Works", u Publications of the Modern Language Association of America, LXIX, 1, 1954., str. 173-188.
- ↑ System of Nature sv. 1, pogl. XI. "Of the System of Man's free agency": "In despite of the gratuitous ideas which man has formed to himself on his pretended free-agency; in defiance of the illusions of this suppose intimate sense, which, contrary to his experience, persuades him that he is master of his will, -- all his institutions are really founded upon necessity: on this, as on a variety of other occasions, practice throws aside speculation."
- ↑ System of Nature, pogl. I. Bitno sažet oblik onoga što je Robert Richardson također utvrdio u predgovoru koji je sažeo iz svojeg prijevoda pogl. I.
- ↑ Open Library (pdf na francuskom). Amsterdam, 1772.
Vanjske veze
- The System of Nature--engleski prijevod
- The System of Nature, Volume 1 pri projektu Gutenbergu
- The System of Nature, Volume 2 pri projektu Gutenbergu