Dabarsko polje

Dabarsko polje je kraško polje u Bosni i Hercegovini, u opštinama Berkovići i Bileća. Najveće naselje u polju su Berkovići. Poljem prolazi i put Stolac–Fatnica. Okružuju ga planine Trusina, Hrgud, Kubaš i Crno Osoje. Nalazi se na nadmorskoj visini između 470 i 560 metara. Zahvata površinu od oko 28,9km² s dužinom od 21 km i širinom od 2,2 km.

Kroz polje protječu dvije rječice - Opačica i Vrijeka, koje pripadaju slivu Neretve. Vrijeka teče kroz Dabarsko polje svega oko dva i po kilometra, prije nego što se izgubi u ponoru Ponikva. Nekada su njeno izvorište krasile vodenice. Riblja vrsta gaovica iz Vrijeke, prema predanju mještana, zbog svojstva afrodizijaka, završavala je na trpezama bogatih i stigla čak do sultanovog dvora u Istanbulu. Na području polja je 5 vrsta riba, 100 vrsta ptica, 27 vrsta vilinih konjića i 114 vrsta raznog bilja.

Plavno područje obuhvata oko 12 km², tj. skoro polovinu ukupne površine, a poplave traju od novembra do maja, u prosjeku 110 dana, i polje se pretvara u ogromno jezero. Izvorske zone, koje se javljaju povremeno, Vrijeka, Lješnica, Sušica, Opačica i Pribit su na sjevernom rubu polja. U južnom dijelu Dabarskog polja nalaze se brojni ponori i nekoliko pećina: Visibaba, Obodina, Ljelješnica, Danajlova, Ponikva. Utvrđeno je da se sve vode, ponovo javljaju na povremenim ili stalnim izvorima rijeke Bregave. ^[1]

U polju ima blizu četiri hiljade hektara najplodnije zemlje.

Projektom Gornji horizonti, iz 1976, predviđa se korištenje voda u okviru Hidrosistema Trebišnjica na bazi višenamjenskog iskorištavanja voda kraških polja istočne Hercegovine, kao osnovnom resursu na ovom području. Tunel Dabar-Fatnica, u dužini 3222 metara, već je izgrađen. Za izgradnju HE Dabar, 160 MVA, izdata je lokacijska dozvola.

Kanal kroz Dabarsko polje, dužine 6750 m, služiti će za odvođenje voda iz HE Dabar do tunela Dabarsko polje-Fatničko polje. Ovaj kanal ujedno bi služio za prihvatanje vlastitih voda, koje izviru u određenim periodima godine po rubu polja. Na taj način se vrši odvodnjavanje polja. Poprečni presjek kanala je trapezni sa nagibom kosina 1:3. Da bi se spriječili gubici vode, kanal će na cijeloj dužini biti obložen oblogom od prskanog betona debljine 6 cm. Za potrebe dnevnog izravnanja vode, predviđeno je proširenje kanala radi stvaranja kompenzacionog bazena. Ukupna dužina proširenog kanala je 770 m, a zapremina 105000 m3. ^[2]

Današnja stručna javnost upozorava na činjenicu da je uređenje i izgradnja brojnih zahvata na slivu rijeke Neretve i Trebišnjice planirano u ranijem razdoblju na osnovu tadašnjih saznanja o režimu otjecanja iz sliva. U međuvremenu dosta zahvata je realizirano i dogodile su se ozbiljne promjene režima voda uz nepovoljne uticaje na pojedine sektore (Slivovi Bune i Bregave). ^[3]

• p
• r
• u

Kraška polja na prostoru bivše SFRJ

Slovenija

Dobre • Kočevsko • Loško • Petelinjsko • Planinsko • Radensko • Ribničko • Cerkniško

Hrvatska

Gacko • Gračačko • Grobničko • Imotsko • Kninsko • Kosovo (Dalmacija) • Krbavica • Krbavsko • Ličko • Ličko (Gorski kotar) • Petrovo • Sinjsko • Čepićko

Bosna i
Hercegovina

Bilećko • Petrovačko • Gatačko • Glamočko • Grahovsko (Bosna) • Dabarsko • Duvanjsko • Imotsko • Kupreško • Livanjsko • Ljubinjsko • Ljubuško • Nevesinjsko • Plansko • Popovo • Fatničko • Zijemlje

Srbija

Koštam • Odorovsko • Peštersko

Crna Gora

Grahovsko • Dragaljsko • Lješko • Nikšićko • Njeguško • Lukovsko • Ćemovsko • Cetinjsko

Makedonija

Begovo • Solunsko • Suvo