Imotsko polje

Imotsko polje je kraško polje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Poznato je i kao Imotsko-bekijsko polje. Najveće naselje je Imotski, po kojem je dobilo ime.^{[1] [2]} Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Dugo je 33,3 kilometara i široko 1-6 kilometara, površine 95 km² (45 km² nalazi se u Hrvatskoj]], a 50 km² nalazi se u Bosni i Hercegovini, gdje i nosi naziv Bekijsko polje. Sastoji se od Gornjeg polja (22,8 km²) i Donjeg polja (72,2 km²). Donje je najčešće poplavljeno, a u jugoistočnom dijelu može se izdvojiti manje polje, Grudsko polje (10 km²).

Kroz polje teče nekoliko rijeka: Ričina, Vrljika i Grudski potok, a na zapadu polja se nalazi Prološko blato. Važno obilježje Imotskog polja jesu redovna sezonska plavljenja koja ograničavaju njegove poljoprivredne potencijale, ali istodobno održavaju plodnost tla. U skladu s time u XVIII. st. bili su su or­ganizovaniani radovi na kopanju odvodnih kanala i čišćenju jaraka. Cilj tih radova bio je dobiti što više obrađenog zemljišta. Tada je, zbog svoje agrarne vrijednosti, polje bilo podijeljeno između Mlečana i Osmanlija. Godine 1947. bio je završen 1650 metara dug odvodni tunel kojim je spriječeno plavljenje Donjeg polja. No, velik dio Gornjeg polja odnosno Blato još uvijek je dio godine pod vodom.

Poplave u kraškim poljima igraju ključnu, ali nedovoljno izučenu ulogu u funkcioniranju i razvoju podzemnih i površinskih krških ekosistema. Opstanak brojnih endemskih i ugroženih vrsta u poljima u kršu i u podzemnim prostorima vezanima za njih značajno je ugrožen prirodnim (klimatskim varijacijama ili promjenama), ali sve više i negativnim uticajima izazvanim različitim ljudskim djelatnostima.^[3] U tom smislu uloga inženjerskih i agrotehničkih radova na smanjivanju trajanja poplava u poljima u kršu potpuno je neistražena, ali je očito da može imati značajne negativne posljedice.^[4]

Dno polja je od dolomita, nalazi se na 260 metara nadmorske visine i najniže je područje u Imotskoj krajini ^[5]. Urušavanjem krečnjačkih stijena tokom vremena, stvorene su brojne vrtače, koje su danas ispunjene vodom i predstavljaju jezera.^[6]

Klima je submediteranska. To potvrđuju smokve, bademi te poneka maslina koji uspijevaju na tome po­dručju.

Stanovništvo se u prošlosti najviše bavilo uzgojem kukuruza, a danas se uglavnom bavi uzgojem vinove loze i duhana.^[7][8]

Imotsko polje na Wikimedijinoj ostavi

• p
• r
• u

Kraška polja na prostoru bivše SFRJ

Slovenija

Dobre • Kočevsko • Loško • Petelinjsko • Planinsko • Radensko • Ribničko • Cerkniško

Hrvatska

Gacko • Gračačko • Grobničko • Imotsko • Kninsko • Kosovo (Dalmacija) • Krbavica • Krbavsko • Ličko • Ličko (Gorski kotar) • Petrovo • Sinjsko • Čepićko

Bosna i
Hercegovina

Bilećko • Petrovačko • Gatačko • Glamočko • Grahovsko (Bosna) • Dabarsko • Duvanjsko • Imotsko • Kupreško • Livanjsko • Ljubinjsko • Ljubuško • Nevesinjsko • Plansko • Popovo • Fatničko • Zijemlje

Srbija

Koštam • Odorovsko • Peštersko

Crna Gora

Grahovsko • Dragaljsko • Lješko • Nikšićko • Njeguško • Lukovsko • Ćemovsko • Cetinjsko

Makedonija

Begovo • Solunsko • Suvo