Miroslav Feldman
Miroslav Feldman | |
---|---|
![]() | |
Rođenje | (1899-12-28)28. 12. 1899. Virovitica, Austro-Ugarska |
Smrt | 30. 5. 1976. (dob: 56) Zagreb, SFR Jugoslavija |
Počivalište | Mirogoj |
Nacionalnost | Jugoslaven |
Etnicitet | Židov |
Državljanstvo | SFR Jugoslavija |
Zanimanje | književnik, lekar |
Miroslav Feldman (Virovitica, 28. 12. 1899 - Zagreb, 30. 5. 1976), jugoslavenski književnik, liječnik, pjesnik i učesnik Narodnooslobodilačke borbe.
Biografija
Dr. Miroslav Feldman je rođen u Virovitici, 28. 12. 1899 u židovskoj obitelji.[1][2][3] Studirao je medicinu u Zagrebu i Beču. Nakon fakulteta vratio se u Kraljevinu Jugoslaviju gdje je radio kao liječnik u Virovitici, Pakracu, Osijeku, Sarajevu i Zagrebu.[3] Tijekom Drugog svjetskog rata tj. po dolasku ustaša na vlast prebjegao je u Split, odakle se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ). U NOVJ-u je organizirao sanitetsku službu tj. bio referent saniteta ratne mornarice za Istru i Hrvatsko primorje, lekar u bazi NOVJ-a, te u jugoslovenskom izbjegličkom logoru El šat na poluotoku Sinaj u Egiptu. Isto tako je bio upravnik pokretne bolnice Trećeg bosanskog korpusa, te zatim pokretne poljske bolnice Četvrte jugoslovenske armije.[2][4] Dr. Feldman je bio predsjednik jugoslavenskog i hrvatskog P.E.N.-a. Književnu karijeru započeo je kao pjesnik, ali je najznačajniji kao dramatičar. Pisao je psihološke drame s elementima groteske te djela s naglašenom socijalnom kritikom u kojima satirički progovara o pojavama u hrvatskoj provinciji i o životu viših društvenih slojeva.[3] Miroslav Feldman je umro u Zagrebu, 30. 5. 1976 godine. Pokopan je na Mirogoju.[5][6]
Djela
- "Arhipelag snova",
- "Vožnja",
- "Zec",
- "Profesor Žič",
- "U pozadini",
- "Iz mraka".
Reference
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 115
- ↑ 2,0 2,1 Jaša Romano, 1980, str. 361
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Vlatko Smiljanić (25. 5. 2012). O židovstvu u Virovitici. www.virovitica.net. Preuzeto 25. 3. 2014
- ↑ Miroslav Feldman: Zec- lice iz svjetskog rata. www.bibliofil.hr. Preuzeto 25. 3. 2014
- ↑ Gradska groblja Zagreb: Miroslav Feldman, Mirogoj Ž-4A-II/I-121
- ↑ Grobno mjesto Miroslava Feldmana – Ž 4 A – II/ I −121. www.gradskagroblja.hr. Preuzeto 25. 3. 2014
Literatura
![]() | Portal NOB Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |
- Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
- Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.
Vanjske veze
- Miroslav Feldman na sajtu IMDb
- p
- r
- u
1959: Vesna Parun • 1962: Petar Šegedin • 1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan • 1965: Ranko Marinković • 1966: Jure Franičević-Pločar • 1968: Slobodan Novak • 1969: Krsto Špoljar • 1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan • 1971: Oto Šolc • 1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović • 1973: Živko Jeličić • 1974: Marin Franičević • 1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević • 1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar • 1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček • 1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer • 1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak • 1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević • 1983: Zvonko Maković • 1984: Luko Paljetak • 1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak • 1986: Viktor Žmegač • 1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević • 1988: Branimir Bošnjak • 1989: Zvonko Mrkonjić • 1990: Bruno Popović • 1991: Željka Čorak • 1992: Slavko Mihalić • 1993: Sibila Petlevski • 1994: Ivan Golub • 1995: Ante Stamać • 1996: Jozo Laušić • 1997: Željko Knežević • 1998: Jakša Fiamengo • 1999: Goran Tribuson • 2000: Stanko Andrić • 2001: Drago Glamuzina • 2002: Andriana Škunca • 2003: Renato Baretić • 2004: Luko Paljetak • 2005: Delimir Rešicki • 2006: Mate Ganza • 2007: Mirko Kovač • 2008: Anka Žagar • 2009: Ivana Šojat-Kuči • 2010: Nada Gašić • 2011: Zoran Ferić • 2012: Tatjana Gromača • 2013: Milko Valent • 2014: Josip Mlakić • 2015: Delimir Rešicki • 2016: Krešimir Nemec
1962: Miroslav Krleža • 1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović • 1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić • 1969: Vjekoslav Majer • 1970: Nikola Šop • 1971: Miroslav Feldman • 1972: Šime Vučetić • 1973: Novak Simić • 1974: Marijan Matković • 1975: Ranko Marinković • 1976: Vladimir Popović • 1977: Drago Ivanišević • 1978: Joža Horvat • 1979: Marin Franičević • 1980: Josip Barković • 1982: Vesna Parun • 1983: Jure Franičević-Pločar • 1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan • 1985: Mirko Božić • 1986: Vojin Jelić • 1987: Živko Jeličić • 1988: Ivan Slamnig • 1989: Slobodan Novak • 1990: Olinko Delorko • 1991: Petar Šegedin • 1992: Ivo Frangeš • 1993: Srećko Diana • 1994: Nikola Miličević • 1995: Rajmund Kupareo • 1996: Slavko Mihalić • 1997: Ivan Kušan • 1998: Miroslav Slavko Mađer • 1999: Vesna Krmpotić • 2000: Stanko Lasić • 2001: Ivo Brešan • 2002: Gajo Peleš • 2003: Viktor Žmegač • 2004: Josip Tabak • 2005: Irena Vrkljan • 2006: Miroslav Šicel • 2007: Nedjeljko Fabrio • 2008: Zvonimir Mrkonjić • 2009: Milivoj Solar • 2010: Ivan Aralica • 2011: Nikica Petrak • 2012: Luko Paljetak • 2013: Tonko Maroević • 2014: Zvonimir Majdak • 2015: Pavao Pavličić • 2016: Dubravko Jelčić